Intervju nedelje

Država stala na put neodgovornim roditeljima: Ministar Žarić Kovačević o merama i rekordnoj podršci porodicama

Jelena Žarić Kovačević, ministarka za brigu o porodici i demografiju Foto: Dragana Udovičić
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević objašnjava zbog čega država menja pristup u porodičnoj politici, uvodi stambene subvencije i povećava finansijska davanja

Srbija je čvrsto rešena da pronatalitetnim i populacionim merama umnogome popravi demografsku sliku, a porodicu kao stub društva učvrsti i osnaži. Upravo je to ono o čemu s ponosom za Kurir govori ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević, ističući, osim roditeljskog dodatka kao najpoznatije mere, i subvencije za kupovinu prve nekretnine za majke.

- Iznos sredstva koji može da se dobije za izgradnju kuće, kupovinu kuće ili stana, kao i sufinansiranje kredita za kupovinu nekretnine nije nimalo zanemariv i iznosi do 20.000 evra. Od 2022. godine, kada je doneta Uredba, do danas isplaćeno je 19,8 miliona evra, i to za oko 1.250 zahteva, što znači da je isto toliki broj porodica u Srbiji dobio krov nad glavom.

Na koji način majka može da dobije subvenciju od države i reši važno stambeno pitanje?

- Moram reći da je procedura nešto zahtevnija, ali i sama mera nije svakidašnja, a uz to je i veoma vredna. Zahtev se podnosi preko nadležnog organa lokalne samouprave, i to u roku od godinu dana od dana rođenja deteta, a neki od uslova koji moraju da budu ispunjeni su neposedovanje nekretnine koja se vodi na ime majke ili njenog supružnika/vanbračnog partnera, dok njihovi ukupni prihodi ne mogu biti viši od dve prosečne neto mesečne zarade zaposlenih u Srbiji.

Pomenuli ste roditeljski dodatak. Često se čuje da je ne tako davno to bila tek simbolična novčana podrška države, ali danas se govori o zaista ozbiljnim iznosima.

- Srbija je lider u ovom delu Evrope po novčanim davanjima za decu. To je pre svega zaslugom predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovim inicijativama. Gotovo sve mere su potekle od njega. Prošlogodišnjim izmenama Zakona o finansijskog podršci porodicama s decom, za decu rođenu od 1. januara 2024. godine, roditeljski dodatak je uvećan više desetina puta. Za prvo dete dobija se pola miliona dinara, za drugo 600.000 dinara, za treće dete blizu 2,3 miliona dinara, dok je za četvrto oko 3,2 miliona dinara. Uz paušal namenjen kupovini opreme za bebe i dodatne jednokratne novčane pomoći, koja iznosi 135.000 dinare za drugo i treće dete, ovo davanje uopšte nije zanemarivo, niti su ove sume simbolične. Naprotiv! Ovo nedavno povećanje je u odnosu na raniji period zaista veliki iskorak.

Skupština je usvojila Zakon o budžetu za 2026. godinu. Jeste li zadovoljni novcem koji ćete imati na raspolaganju?

- Budžet ministarstva za narednu godinu je rekordan. On je za čak 33,02 odsto, to jest za 512.677.000 dinara, veći u odnosu na ovu godinu, kada je iznosio nešto više od 1,5 milijardi dinara To znači da će više novca biti za porodice u Srbiji. Najveće povećanje odnosi se na subvencije za majke za kupovinu prve nekretnine, i to sa 750 miliona dinara na 1,1 milijardu dinara. Za Alimentacioni fond je izdvojeno 100 miliona, uz mogućnost povećanja, u zavisnosti od dinamike isplata. Kao što znate, novim mehanizmom za zaštitu dece u Srbiji - Zakonom o ostvarivanju prava na sredstva iz Alimentacionog fonda, ministarstvo je postalo upravljač ovog fonda. Zadovoljni smo činjenicom da je rad Ministarstva za brigu o porodici i demografiju prepoznat kao značajan i da smo ovogodišnjim budžetom dobili podršku i stavili u fokus rada Vlade sve porodice u Srbiji.

Kao što rekoste, Alimentacioni fond je pod vašom ingerencijom. Koji su prvi efekti njegove primene?

- Jako smo zadovoljni. Roditelji nam se javljaju i zahvalni su što je država stala na put neodgovornom ponašanju dela roditelja koji zanemaruju svoje dužnosti. Prva isplata bila je 28. avgusta, kada je to pravo ostvarila devetogodišnja devojčica koja živi kod majke. Isplaćen je i prvi samohrani otac 22. oktobra, kao 12. uplata po redu, za dve devojčice od devet i 11 godina. Do sada je iz sredstava Alimentacionog fonda isplaćeno oko 280 zahteva za privremeno izdržavanje dece u ukupnoj vrednosti većoj od 5,3 miliona dinara. Od toga, u 244 slučaja zakonski staratelji su bile majke, a 36 je očeva. Gotovo 15% ukupnog broja korisnika fonda su deca o kojoj brinu očevi, a majke su te koje nisu plaćale alimentaciju, dok velika većina korisnika, njih 85%, jesu deca o kojima brinu majke, a očevi su ti koji nisu plaćali alimentaciju. Država je preuzela brigu i svi koji ostvaruju pravo mogu da računaju na ovaj novac.

Uveli ste i kontakt-centar za pitanja građana o Alimentacionom fondu. Kakva su iskustva?

- Više od 3.300 ljudi je do sada pozvalo broj 011/7455399 u nameri da se informiše o pravima i proceduri. Kontakt-centar je počeo s radom 20. juna i dostupan je 24/7. Automat daje informacije o pravima, uslovima, proceduri, visini i trajanju privremenog izdržavanja iz AF, a direktni razgovor sa operaterima moguć je radnim danima od osam do 15 sati.

Digitalizacija je omogućila jednostavniju komunikaciju između građana i države. U čemu se to najviše ogleda kada je u pitanju vaše ministarstvo?

- Ponosni smo na to što se prijava za roditeljski dodatak podnosi elektronskim putem odmah po rođenju deteta, i to u zdravstvenoj ustanovi gde je dete rođeno. Takođe, prva smo institucija koja je nakon sajta E-uprava uvela digitalnog asistenta - četbota na RASA platformi, koji automatski odgovara na sva pitanja građana koja se tiču prava na privremeno izdržavanje iz AF.

Pokrenuli ste zanimljivu inicijativu - Karavan roditeljstva "Porodica u srcu"...

- Karavan je do sada posetio 39 jedinica lokalnih samouprava i gradskih opština, a ovaj četvrti ciklus karavana završavamo u Smederevskoj Palanci. Inicijativa je odlično prihvaćena. Bili smo u svim delovima Srbije, od Subotice do Niša, od Negotina do Loznice. Osim popularne trke beba u puzanju, održavamo školice roditeljstva i povezujemo se s građanima na terenu, gde direktno osluškujemo njihove potrebe.

 Ocena saradnje s jedinicama lokalne samouprave?

- Lokalne zajednice su ključne za demografski razvoj zemlje. Uloga gradova i opština u stvaranju povoljnog ambijenta koji prepoznaje potrebe porodice, ali i koji kreira optimalne uslove za dinamičan i sadržajan porodični život od presudne je važnosti. Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju kroz posebne javne konkurse podržava ove napore.

Konkretno?

- Samo ove godine s blizu 400 miliona dinara podržali smo 72 jedinice lokalne samouprave da kroz različite projekte sprovedu mere populacione politike. Pomogli smo rekonstrukciju i adaptaciju predškolskih ustanova i škola, izgradnju dečjih igrališta, podržali smo borbu protiv steriliteta sufinansiranjem vantelesne oplodnje, omogućili uslugu lični pratilac, podržali nabavku vozila za domove zdravlja, a sufinansirali smo i nagradna putovanja za najbolje učenike osnovnih škola.

Srbija - naša porodica

Pred vama je važna konferencija "Srbija - naša porodica" 16. decembra u Sava centru. Kakva su očekivanja?

- SerbiaFAM2025 je prostor za otvorenu diskusiju o aktuelnom stanju i trendovima, ključnim pitanjima i izazovima, ali i svim raspoloživim potencijalima koji mogu da se iskoriste za stvaranje bolje budućnosti. Očekujemo visoke zvanice iz inostranstva, gradonačelnike iz regiona, brojne stručnjake. Cilj je da se pomogne demografski razvoj Srbije. SerbiaFAM2025 služi i kao važno čvorište za razmenu informacija, najboljih praksi, znanja i iskustava.

Šta nam može doneti?

- Osnovna svrha jeste da se ponude održiva rešenja za jačanje porodica, unapređenje podrške roditeljstvu, kao i kreiranje okruženja koje podstiče rađanje, a služi i za pozicioniranje Srbije kao regionalnog centra za razvoj modernih demografskih i inovativnih porodičnih politika. Tog dana biće simbolično potpisan i svojevrstan poziv na akciju "Za demografski razvoj Srbije", kojim se lokalne samouprave pozivaju da više rade i više ulažu u razvoj kvaliteta života građana na lokalu, kao i da daju veću podršku razvoju ljudskog kapitala i porodica radi unapređenja demografske slike Srbije.

Postoji li razlika u dostupnosti mera podrške između gradova i manjih opština?

- Lokalne samouprave sprovode različite politike za unapređenje položaja porodica i one su većinom usklađene s lokalnim specifičnostima i karakteristikama. Dobar deo njih prednjači pružajući širok spektar različitih vrsta mera. A ono što je ključno jesu efekti. Demografija je takva da će rezultati naših poteza biti vidljivi tek u budućnosti. Ministarstvo je prepoznalo ulogu lokalnih zajednica i kroz program "Ljudi čine grad", koji se realizuje uz podršku Ujedinjenih nacija za razvoj. Podržavamo gradove i opštine da se lokalno specifičnim demografskim pitanjima bave iz perspektive ljudskog razvoja, odnosno unapređenja kvaliteta života ljudi kroz pokretanje inovativnih intervencija.

Što bi značilo...

- Program u fokusu ima gradove srednje veličine, kao ključne nosioce regionalnog, ekonomskog i socijalnog razvoja. Kroz njega se identifikuju lokalno i regionalno specifični demografski izazovi, mapiraju relevantni akteri na lokalnom nivou i razmatraju mogući pravci delovanja u više sektora/resora istovremeno.

Najavljujete i izradu strategije demografskog razvoja Srbije. Šta nam novo donosi?

- Uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija krećemo u izradu prvog sveobuhvatnog strateškog okvira. Ovo je jedan od najvažnijih koraka koje je naša država preduzela u poslednjim decenijama i njime Srbija prvi put demografski razvoj, ključan za svaki drugi vid razvoja, stavlja u sam vrh svojih razvojnih prioriteta. Očekujem da kreiramo jasne i merljive ciljeve kako bismo usporili negativne trendove i stvorili uslove za rast stanovništva. Biće to krovna strategija koja će da poveže i uskladi sve sektorske politike u ovoj oblasti, od obrazovanja, zdravstva, do tržišta rada. Moramo da se uhvatimo ukoštac sa izazovima fertiliteta, depopulacije, starenja stanovništva, usklađivanja rada i roditeljstva...

Novost je i formiranje saveta za porodicu i demografiju.

- Na inicijativu ministarstva na sledećoj sednici Vlade očekujemo donošenje odluke o njegovom osnivanju. Na čelu ovog tela biće premijer prof. dr Đuro Macut. Osnivanjem saveta Srbija dobija telo koje će biti glavni nosilac demografske politike u zemlji, a jedan od zadataka je i razmatranje i predlaganje mera.